4. ožujka - 13. travnja 2022.

Posts by: Pasionska baština

Programska knjižica 2022. (.pdf)

On 22 tra., 2022

Download programske knjižice 31. svečanosti Pasionske baštine 2022. u Pdf formatu.

Izložba PASIONSKA BAŠTINA U GRADSKOJ KNJIŽNICI – 11.-30. travnja 2022.

On 14 tra., 2022

Izložba PASIONSKA BAŠTINA U GRADSKOJ KNJIŽNICI, postav do 30. travnja 2022.

Izložba zbirke ljevaonice umjetnina Ujević – Dom Specijalne policije – 4.-17. travnja 2022.

On 14 tra., 2022

Izložba RECENTNI IZBOR RASPELA IZ HRVATSKOG KIPARSTVA, u Domu Specijalne policije, postav do 17. travnja 2022.

Izložba studenata ALU – Galerija Šira – 5.-15. travnja 2022.

On 14 tra., 2022

Izložba radova studenata ALU “Moj doživljaj muke” u galeriji Šira, postav do 15. travnja 2022.

Program 2022.

On 4 ožu., 2022

PROGRAM 31. svečanosti Pasionske baštine (4.3.-13.4. 2022.)

Večera

On 24 lip., 2021

12 3 4 5 ›»

Kontakt

e-mail: info@pasionska-bastina.hr

This message is only visible to admins.
Problem displaying Facebook posts. Backup cache in use.
Click to show error

Error: Error validating access token: The session has been invalidated because the user changed their password or Facebook has changed the session for security reasons. Type: OAuthException

Pasionska baština Zagreb

1 month ago

... kreće na Hvaru Procesija Za križen. PROCESIJA VELIKOG ČETVRTKA I PETKA, NA OTOKU HVARUU središnjem dijelu otoka Hvara, sred krajobraza bogata vinogradima, maslinicima, nasadima lavande te bujne vegetacije grmlja i borovih šuma nanizala su se u lijep vijenac - poput zrnaca na krunici - pitoma slikovita mjesta: Jelsa, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrboska.Ta su naselja, uglavnom, jedno od drugoga udaljena tek koji kilometar, samo je između Vrbanja i Vrboske te Vrboske i Jelse udaljenost nešto veća. Svako mjesto ima svoju župu i crkvu, a osim župne u svakom je još po koja crkva ili kapela.U njima su se sačuvale razne bratovštine, pobožnosti i religiozni običaji, pučki crkveni napjevi, zborovi pjevača i - uzajamno natjecanje. To je područje negdašnjih crkvenih skazanja, razvijenog sudjelovanja vjernika u liturgiji, osjetljivosti u vjerskoj tradiciji...Procesija se zove „Za Križen“ i obavlja se već oko 500 godina bez prekida. Kreće bez obzira na kišu, studen ili vjetar. Vremenske (ne)prilike mogu utjecati na broj sudionika u procesiji, ali ne odlučuju o (ne)održavanju same procesije. Procesija se nije mogla održati jedino ratne 1944. godine, ali su ju otočani, u suradnji sa zapovjedništvom izbjegličkog logora, organizirali u El Shattu (Afrika), gdje ih je bilo u zbjegu oko tri tisuće. Pri povratku su, kao dragu uspomenu, donijeli i napravljene križeve.Procesija je posve „laička“, tj. ne vodi ju župnik ili svećenik nego križ, stoga je, uz Raspetoga, križonoša najčasnija osoba u procesiji.Ne priliči da bi u procesiji itko hodao ispred križa i križonoše. Biti križonoša - stvar je zavjeta ili pobožnosti, pa i lijepa prestiža (za ilustraciju: sljedeći koji se prijavi za križonošu u Jelsi doći će na red godine 2046.! a slično je i u drugim župama).Zar je onda čudno da ovdašnja djeca ne pitaju kada je Uskrs nego: „Kad se gre za križen?“Procesija se kreće kroz svih šest mjesta, ali tako da u isto vrijeme – na Veliki četvrtak oko 22 sata - krenu povorke iz svih ovih župa smjerom kazaljke na satu, tako da se nikada ne sastanu, a nastoji se svakako izbjeći i samo susretanje, odnosno sustizanje oko pojedinih župnih crkava.Župnik u crkvi predaje križ križonoši uz kraći nagovor, u kojem ističe značenje te procesije i čast koja je pripala nositelju križa.Križevi su teški od 7 do 11 kilograma, sveukupna staza križnog puta duga je oko 25 kilometara. Ide se cijele noći, do otprilike 7 sati na Veliki petak, zaustavlja se u svakome mjestu i župnoj crkvi.Križonoša nigdje ne sjedne, on te noći samo hoda i u crkvama kleči.Uz križonošu je svečana pratnja, koju on sam izabere, a čine ju: dva nosača svijećnjaka (kandeliri), od 6 do 12 nosača teških voštanih svijeća (torci), 8 i više, čak do 30-tak nosača fenjera (ferala), dva pratitelja križonoše za njegovu sigurnost na putu, dvojica glavnih pjevača Gospina plača i jos 3-4 pjevača koji pjevaju („odgovaraju“) responzorij. U jelšanskoj procesiji važnu zadaću ima i „batistrada“, svojevrsni vođa i moderator puta sa „dirigentskim“ štapom poput žezla. Za svu tu pratnju križonoša se treba na vrijeme pobrinuti i s njom sve dogovoriti i uvježbati...Križonoša i pratnja odjeveni su u tunike, koje su boje bijele kave ili sasvim bijele.Putem i u crkvama se moli i pjeva:1) starodrevna pjesma „Nut mislimo o tom danas ki na križu umri za nas...“ (i druge kitice pjesme o muci Isusovoj);2) pet „Očenaša“, na čast pet rana Isusovih i njegove muke;3) „Psalam 50. – Smiluj se meni, Bože...“;4) „Ja se kajem...“ i druge slične korizmene pjesme;5) „Gospina krunica“ (Žalosna otajstva) ili “Zlatna Krunica Srca Isusova“ itd.U srcu dugog zelenog otoka ove svete noći putovi se raduju pokorničkim nogama hodočasnika, dok ih natapaju zvuci pobožnih molitava i pjesama.U procesiji sudjeluju mnogi hodočasnici, djeca počinju sudjelovati u njoj već od svoje pete ili šeste godine, a stariji, koji ne mogu hodati, obično dočekuju procesije u svojoj crkvi: poljube križ, čestitaju križonoši, priključe se molitvi. Posebno je dirljiv doček jelšanske procesije na Pjaci, na Veliki petak ujutro, kad križonoša zadnjih 20-ak metara svojega križnog puta pretrči, tj. s križem u rukama potrči u zagrljaj župniku. Iz mnogih očiju tada poteku suze!Sudionici procesije po završetku, umorni ali radosni, odlaze na počinak do obreda Muke Gospodnje, na Veliki petak uvečer.Križonoša zadržava taj časni naziv i službu cijele slijedeće godine kroz koju ima čast nositi križ u svim procesijama. A po Uskrsu, na Vazmeni ponedjeljak ili na Mali Uskrs (Bijelu nedjelju) počasti rodbinu i pratnju svečanim objedom ili večerom.
... See MoreSee Less

Posts by: Pasionska baština

Pasionska baština Zagreb

Kontakt

Linkovi:

pasionska.bastina.zagreb

Pokroviteljstvo

Potpore